HRVATSKI CRVENI KRIŽ
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA
HRVATSKA KOSTAJNICA

044 851 080

Nazovite nas

Ul. Josipa Marića 2

44430 Hrvatska Kostajnica

Pon - Pet: 7:00 - 15:00

Naše radno vrijeme

Facebook

Dobrovoljno darivanje krvi

Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek – darivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi.

Gradsko društvo Crvenog križa Hrvatska Kostajnica organizira četiri akcije dobrovoljnog darivanja krvi tijekom jedne kalendarske godine za potrebe Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. Akcije se provode u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Hrvatska Kostajnica.

Svrha i područje djelovanja

  • Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni novčanu niti na način koji se može smatrati nadomjeskom novca. Skromna uspomena (dar) i osvježenje nakon davanja krvi prihvatljivi su za dobrovoljno davalaštvo krvi.
  • Dobrovoljni darivatelji krvi je posredan, aktivan sudionik u liječenju bolesnika, tj. on je aktivna veza između zdravog dijela društva i bolesnika.

KAKO ČESTO SE MOŽE DARIVATI KRV?

  • Muškarci mogu darivati punu krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.
  • Darivatelj krvi staničnim separatorom mogu darivati češće:
  • davanje trombocita staničnim separatorom: do 12 puta godišnje. Razmak između dva darivanja mora biti najmanje 3 dana.
  • darivanje plazme staničnim separatorom: do 25 puta godišnje. Razmak između dva davanja mora biti najmanje 3 dana.
  • Razmak između darivanja pune krvi i darivanja krvi na staničnom separatoru mora biti najmanje 3 tjedna, isto vrijedi i u obrnutom slučaju tj. nakon darivanja krvi na staničnom separatoru mora proći najmanje 3 tjedna da bi darivatelj mogao pristupiti darivanju pune krvi.

Prije davanja krvi nije potrebno biti natašte.

  • Davanje krvi je sastavni dio svakodnevnog ljudskog načina života i čovjek na taj dan treba uobičajeno jesti i piti.
  • Osjećati ćete se bolje ako nekoliko sati prije davanja krvi pojedete lagani obrok. Jedino Vas molimo da unutar 8 sati prije davanja krvi ne jedete izrazito masnu hranu i ne pijete alkohol jer njihovi sastojci mogu transfuzijom krvi biti uneseni u bolesnika i nanijeti mu štetu.

Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja:

  • Dob: od 18 do 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina 1-2 godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine.
  • Tjelesna težina: iznad 55 kg, proporcionalna visini.
  • Tjelesna temperatura: do 37°C.
  • Krvni tlak: sistolični 100 do 180 mm Hg, dijastolični 60 do 110 mm Hg.
  • Puls: 50 do 100 otkucaja u minuti.
  • Hemoglobin: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L.
  • U Hrvatskoj, muškarci, darivatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.

Darivanje krvi jednostavan je postupak.
Vaše zdravlje nam je značajno i stoga svako darivanje krvi uključuje provjeru vašeg zdravstvenog stanja.

Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja:

  • brzom metodom, iz kapljice krvi dobivene laganim ubodom u jagodicu prsta.

Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja:

  • provjera vašeg dosadašnjeg i sadašnjeg zdravstvenog stanja.

Liječnički pregled:

  • Uključuje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca. Tek kada smo sigurni da smijete dati krv započinje postupak uzimanja krvi.

Darivanje krvi ne šteti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivatelja krvi. Svaka zdrava osoba između 18 i 65 (70) godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, 3 do 4 puta tijekom jedne godine.
Krv se uzima samo kada je darivatelj zdrav i ima dovoljno željeza.

Darivanje krvi nikako ne ugrožava zdravlje davatelja.

Darivanje krvi ujedno je i kontrola zdravlja darivatelja.

Darivanjem krvi može se započeti i prestati u svako doba između 18 i 65 (70) godina života.
Darivanjem krvi ne nastaju nikakve štetne tjelesne promjene ili posljedice po organizam.
Većina zdravih osoba koje daruju krv podnosi gubitak 450 mL krvi bez ikakvih nuspojava. Nuspojave su tijekom davanja krvi rijetkost i opažaju se u oko 3 do 5% davanja krvi. Nuspojave se mogu pojaviti tijekom darivanja, ali i do više sati nakon darivanja krvi.

Najčešće se javljaju blage nuspojave poput nelagode, nervoze, zabrinutosti, ubrzanog ili dubokog disanja, bljedoće i znojenja, vrtoglavice i magljenja pred očima, te mučnina i povraćanja.

Prije nego pristupite darivanju krvi Zavod za transfuzijsku medicinu traži od vas osobnu iskaznicu i podatke koje provjeravamo prije svakog sljedećeg darivanja krvi:

  • Ime i prezime,
  • mjesto rođenja,
  • JMBG (jedinstveni matični broj građana),
  • adresu stanovanja,
  • mjesto zaposlenja,
  • broj telefona u stanu i na poslu,
  • Knjižicu darivatelja krvi i broj dosadašnjih darivanja krvi, ako imate.

Odluku može li neka osoba dati krv liječnik donosi na osnovi davateljevih podataka o njegovom zdravstvenom stanju i fizikalnog pregleda.

Svrha je pregleda dvojaka:

  • Zaštita zdravlja davatelja od posljedica davanja krvi i zaštita bolesnika, poglavito od prijenosa zaraznih bolesti preko transfuzije krvi.
  • Transfuzijama krvi liječe se bolesnici od najranije životne dobi, pa sve do duboke starosti.

Darivatelji krvi koji nisu sigurni da su zdravi, odnosno ako postoji sumnja da bi njihova krv mogla štetiti bolesniku, ne smiju darivati krv.

Za dobrovoljne darivatelje krvi koji su osiguranici HZZO ( Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje), i to za muškarce koji su krv darovali više od 35 puta i žene koje su darovale krv više od 25 puta, sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja koje provodi HZZO osiguravaju se u državnom proračunu: Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju čl. 14a. stavak1. točka 3 (NN 85/06, NN 150/08) – za ostvarivanje ovog prava potrebno je dobiti potvrdu Crvenog križa Hrvatska Kostajnica o broju davanja te se s istom javiti u HZZO.

Osobe koje uzimaju lijekove obvezno moraju to kazati liječniku tijekom liječničkog pregleda prije davanja krvi. Lijekovi se mogu prenijeti krvlju i u bolesnika izazvati neželjeno djelovanje.
Ovi podaci otkrivaju se u tijeku razgovora s darivateljem i njegova pregleda.

Molimo budite iskreni pri svakom liječničkom pregledu za davanje krvi. Izrecite liječniku svoje sumnje jer time štitite i svoje i tuđe zdravlje.

  • Krv je lijek. Da bi liječenje bolesnika bilo uspješno, mora se primijeniti u točno određenoj količini kao i svaki drugi lijek.
  • Organizam odrasle osobe, tjelesne težine iznad 55 kg ima više od 4,5 L krvi. Prosječno, krv čini 12% tjelesne težine čovjeka. Gubitak krvi do 15% organizam podnosi bez ikakvih popratnih pojava. Darivanjem 450mL krvi organizam gubi manje od 10% ukupne količine krvi.
  • Uobičajena doza uzete krvi je 450mL. To je standardna doza uzete krvi i na osnovu te količine izračunava se broj doza proizvedenih krvnih pripravaka za liječenje bolesnika.
  • Iz jedne doze od 450mL krvi priređuje se 1 doza koncentrata eritrocita, 1 doza koncentrata trombocita i 1 doza plazme.
  • Bolesnici liječeni transfuzijama krvi prosječno prime 2 doze koncentrata eritrocita, 1,5 doze plazme i 6 do 8 doza koncentrata trombocita.

Većina darivatelja čija je krv opasna za zdravlje primatelja, izdvojiti će se već u toku razgovora ili pregleda.
Kada odlučite darivati krv zamislite i ponašajte se kao da će vašu krv primiti netko tko vam je vrlo drag i ne želite mu naškoditi. Darivatelj krvi je u moralnom i etičkom pogledu suodgovoran za sigurnost transfuzijskog liječenja bolesnika.

Biti darivatelj krvi privilegija je koja sadrži odgovornost prema bolesniku.

ŠTO RADIMO

Područje djelovanja GDCK Hrvatska Kostajnica

© Gradsko društvo Crvenog križa Hrvatska Kostajnica / 2022. / Web by studioFABER

Skip to content